Danas smo jače nego ikada izloženi stresnim situacijama, naš je imunitet na stalnoj provjeri. Puno se govori o utjecaju stresa na naše zdravlje te načinima kako osnažiti organizam i podići imunitet.
Mnoga istraživanja potvrđuju važnost kontrole stresa te povezanost tijela i uma.
Vrlo zanimljiva su istraživanja koja su pokazala da parovi koji se kroz tri mjeseca svakodnevno svađaju i prepiru tri ili četiri dana nakon svađe dobili prehladu ili infekciju gornjih dišnih puteva. U slučaju mnogih banalnih virusa, period smirenosti predstavljao je vrijeme inkubacije.
Isti obrazac stres-infekcija može se primijeniti i u slučaju virusa herpesa oba tipa koji izazivaju groznice na usnici ili oboljenja genitalija. Kad se jednom zarazi virusom herpesa on može u tijelu mirovat do nekog trenutka kada imunitet oslabi i tada opet buknuti. Tijekom proučavanja reaktivacije virusa herpesa javljala se kod studenata medicine koji su polagali završne godišnje ispite, kod nedavno razvedenih žena i kod ljudi koji su se nalazili pod stalnim pritiskom zbog brige o nekom oboljelom članu obitelji.
S medicinskog stanovišta kako se navodi u knjizi Emocionalna inteligencija, autora Daniela Golemana ; iz razloga što je cijena stresa tako visoka tehnike relaksacije koristi se klinički kako bi se ublažili simptomi velikog broja kroničnih oboljenja poput; kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa, artritisa, astme, kroničnih bolova itd. Do određenog stupnja svi se simptomi pogoršavaju uslijed stresa i emocionalne napetosti, a opuštanje-relaksacija i ovladavanje uznemirujućim osjećajima (drugim riječima kontrola stresa) za pacijenta predstavlja olakšanje.
Kontrola naših reakcija na pojedine situacije drugim riječima kontrola stresa jedan je od najvažnijih preduvjeta za održavanje zdravog i uspješnog života.
Jedini prirodni način za oslobođenje od stresa je relaksacija tj. opuštanje.
Danas znamo da nam se bolest pojavljuje kada nam imunitet oslabi i virusi i bakterije izazovu bolest. Mi smo u stalnom okruženju izazivača bolesti međutim kad nam je imunitet jak i stabilan bolest se neće razviti. Iz tog razloga trebamo koristiti opuštanje i živjeti zdravije, a samim tim i sretnije.
I kada nam je teško, dobar vic izmami osmijeh na lice!
Vraća se Perica iz škole sav sretan.
Pita ga otac:
- "Zašto si tako sretan, Perice?"
A Perica će:
- "Dobio sam jedinicu u školi."
Tata:
- "Zašto si onda sretan?"
Perica:
- "Pa, drugi nisu ništa dobili."
Jednom prilikom sam pročitala da je smijeh kao unutarnji jogging jer se smijanjem možemo isključiti isto tako kao i trčanjem. To mi je je bila odlična usporedba jer od školskih dana trčanje je sastavni dio mog života. Nikada nisam razmišljala zašto se tako super osjećam kada trčim, jednostavno mi je super i to je tako.
Znanstvena istraživanja potvrđuju dobrobiti smijeha.
Kad se smijemo u našem mozgu se mobiliziraju tvari koje su važne za živčani i imuno sustav. Dokazano je da smijeh toliko jača obrambene snage da teže mogu probiti infekcije, pa čak i bolesti raka. Smijeh potiče aktivnost mozga i stabilizira psihu.
Kada se smijemo od srca tako da se tresemo potičemo cijeli organizam. Srce, pluća, dijafragma i krvotok dobivaju zamah i potiču se procesi probave.
Možda ćete reći da vam je neprirodno smijati se bez razloga samo zato što je zdravo. Ok, možete se i samo smješkati, smijeh djeluje jače ali i smješkanje je dobro.
Pogledajte komediju, dobru knjigu sa šalama ili neki vic i smijte se 🙂
🙂
🙂
II dio
Poslušajte svoju unutrašnju svijest
Ljudsko tijelo ima vrlo specifično djelovanje koje nas može činiti bolesnim ili zdravim. Tijelo ima sposobnost vrlo velike osjetljivosti i preciznosti u otkrivanju različitih sastojaka koje u tijelo unosimo hranom. Nakon što odredi određene kemijske sastojke, tijelo ih raspoređuje u različite žlijezde i organe. Žlijezde i organi odgovaraju na normalne potrebe tijela, ali također odgovaraju i na potrebe stvorene našim mislima.
Negativne misli uzrokuju stvaranje lažnih potreba u tijelu. Žlijezde i organi tada luče kemikalije u krvotok u iznosima koji odgovaraju tim lažnim potrebama. Kada se to dogodi nastupa neravnoteža koja opet dovodi do krivog, nepravilnog, funkcioniranja organa i žlijezda.
Neki su ljudi razvili naviku lošeg razmišljanja, koja se mogla razviti do stanja koje nazivamo bolešću. Kronične bolesti uzrokovane su fiksiranim obrascem ponašanja, koji se drži krivih, negativnih ideja. Takva stanja uzrokuju da žlijezde ispuštaju u krvotok krive količine kemikalija stvarajući, stalno iznova, zdravstveni problem.
Kako bi ispravili takvo stanje, moramo naučiti dovesti svoj um u neutralno stanje. Kada je um neutralan, oslobađa se imunološki sustav da djeluje, to jest, da održava tijelo zdravim normalizirajući i usklađujući njegove funkcije. Kada se um ne sukobljava sa prirodnim funkcioniranjem tijela, tijelo prirodno zna kako se izliječiti, iscijeliti samo sebe. Liječnici i iscjelitelji ne liječe oni pomažu tijelu da iscjeli samo sebe!
Kako funkcionira naše tijelo i um?
Liječnici se slažu da oko 90% (ili čak i više), svih zdravstvenih problema ima psihosomatske uzroke. Psihosomatski znači da um negativno utječe na tijelo uzrokujući zdravstvene probleme.
Mogli bi reći da sve počinje sa strahom.
Tijelo uvijek shvaća strah kao prijetnju opstanku. Briga o nečemu, bilo čemu, uvijek je izraz straha. Strah uzrokuje da autonomni živčani sustav priprema tijelo za borbu ili bijeg. Tijelo reagira porastom adrenalina, srce udara brže, krv se povlači sa periferije krvožilnoga sustava, mišići se stežu, zbiva se još mnoštvo fizikalnih promjena - cijeli sistem počinje prekovremeni rad. Takve promjene za borbu ili bijeg iscrpljuju naše tijelo. Iscrpljenost tijela uzrokuje slabljenje imunološkog sustava.
Tada nastupaju zdravstveni problemi.
Kada brigom uključite mehanizam bori se ili bježi, tijelo odgovara aktivirajući mehanizme opstanka, uzrokujući stres, koji dovodi do iscrpljivanja tijela, a iscrpljenost tijela uzrokuje još više stresa.
Autonomni živčani sustav (tjelesni mehanizam opstanka) je sastavljen od simpatičkog živčanog sustava koji ubrzava rad žlijezda, organa i organskih sustava,i parasimpatičkog živčanog sustava koji usporava njihov rad. Autonomni živčani sustav treba funkcionirati u skladu sa potrebama tijela.
Brige, strahovi i osjećaj krivice šalju signale o ugroženom opstanku, stvaraju lažnu potrebu i tijelo reagira, premda nismo stvarno ugroženi. Takve reakcije tijela vrlo brzo mogu dovesti do iscrpljenosti uslijed prevelikoga rada organa i žlijezda. To oslabljuje rad imunološkog sustava, što uzrokuje još više stresa, iscrpljenosti, i krug se zatvara uzrokujući sve slabije i slabije zdravlje.
